Kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava u BiH
ZAKON O KOLEKTIVNOME OSTVARIVANJU AUTORSKOGA I SRODNIH PRAVA
(„Službeni glasnik BiH" broj 63/10)
Potreba za kompleksnijim uređenjem područja kolektivnoga ostvarivanja prava putem posebnoga propisa sadržana je i u činjenici da ova materija nije bila uređena na zadovoljavajući način u ranijem zakonu iz 2002. godine. Naime, prethodnim zakonom nisu bili uređeni najbitniji elementi zbog kojih se uvodi kolektivno ostvarivanje prava kao što su tarifa i tarifni ugovori, oblik i status kolektivne organizacije i uvjeti za ostvarivanje prava, odnos kolektivne organizacije prema nositeljima i korisnicima autorskoga i srodnih prava, te državna kontrola rada tih organizacija i ovlasti države putem Instituta za intelektualno vlasništvo BiH u vršenju nadzora nad njihovim radom. Kao posljedica tzv. defekta Zakona o autorskome i srodnim pravima u BiH (2002), koji nije uredio pravni oblik kolektivne organizacije, postojao je paralelizam organizacija za istu vrstu prava. U praksi to je proizvelo konkurentski odnos između organizacija i nejasnoću glede razgraničenja njihovih repertoara, što je stvorilo nedoumice kod korisnika sa kojom od organizacija trebaju regulirati svoje odnose, a što je, dalje, imalo kao posljedicu opću neuređenost izvršavanja zakonskih obveza u ovome području. Odluka da se materija kolektivnoga ostvarivanja autorskih i srodnih prava posebice uredi temelji se i na činjenici da je područje kolektivnoga ostvarivanja prava do sada ostalo više-manje izvan dometa međunarodne regulative sa iznimkom pojedinih generalnih preporuka. Čak i EU, koja je od 1991. godine pa do danas donijela osam direktiva koje se odnose izravno na pitanja autorskoga i srodnih prava, još nije donijela neki akt koji bi na razini Unije harmonizirao način kolektivnoga ostvarivanja autorskoga i srodnih prava. Zakon o kolektivnome ostvarivanju autorskoga i srodnih prava urađen je prema uzoru na modele iz prakse država u kojima kolektivno ostvarivanje ima dugu tradiciju i djeluje na zadovoljavajući način. Zakon je objavljen u „Službenome glasniku BiH" broj 63/10, a stupio je na snagu 11.8.2010. godine.
Što se uređuje Zakonom?
Zakonom se uređuju sadržaj i način kolektivnoga ostvarivanja autorskoga i srodnih prava, oblik organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskoga i srodnih prava, uvjeti i postupak za davanje dozvole za kolektivno ostvarivanje prava, tarife i tarifni ugovori o visinama naknada za uporabu autorskoga djela i predmeta srodnih prava, nadzor nadležnoga državnoga tijela nad kolektivnim organizacijama i imenovanje, sastav, mjerodavnosti i rad Vijeća za autorsko pravo. Zakonom se uređuje samo jedan od načina ostvarivanja autorskoga i srodnih prava (na kolektivan način), a sva materijalnopravna pitanja autorskoga i srodnih prava uređuje Zakon o autorskome i srodnim pravima. Najvažnija karakteristika Zakona o kolektivnome ostvarivanju autorskih i srodnih prava jeste odnos subordinacije prema Zakonu o autorskome i srodnim pravima. To znači da se ovaj zakon može primjenjivati samo i zajedno sa Zakonom o autorskome i srodnim pravima.
Što je kolektivno ostvarivanje autorskoga i srodnih prava?
Kolektivno ostvarivanje autorskoga i srodnih prava znači ostvarivanje ovih prava za više autorskih djelā većeg broja autora zajedno posredstvom pravnih osoba specijaliziranih samo za tu djelatnost, koje ispunjavaju sve uvjete propisane zakonom i koje imaju dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. To znači da je obavljanje poslova kolektivnoga ostvarivanja autorskoga i srodnih prava moguće samo ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: da je pravna osoba specijalizirana samo za tu djelatnost, da ispunjava sve uvjete propisane zakonom i da je za te poslove dobila dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Obzirom na to da ovu organizaciju utemeljuju autori, kolektivna organizacija je u mandatnome odnosu sa autorima i sve poslove obavlja u svoje ime a za njihov račun i u njihovu korist, što je jedna od najbitnijih karakteristika cijeloga sustava kolektivnoga ostvarivanja prava.
Što su poslovi kolektivnoga ostvarivanja prava?
Zakon ograničava poslove kojima se može baviti kolektivna organizacija na aktivnosti koje obuhvaćaju:
o zaključenje ugovora o prijenosu neisključivih prava korisnicima za uporabu autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije pod podjednakim uvjetima za iste vrste korisnika, za iste vrste djelā i za iste načine uporabe,
o zaključenje kolektivnih ugovora sa reprezentativnim udrugama korisnika o uvjetima za uporabu autorskih djela,
o objavu usuglašene tarife o visini naknada za uporabu autorskih djela i upoznavanje korisnika sa visinama tih naknada,
o naplatu naknade za uporabu autorskih djela,
o raspodjelu naplaćenih, odnosno primljenih naknada autorima prema unaprijed određenim pravilima o raspodjeli,
o kontrolu nad uporabom autorskih djela koja čine repertoar kolektivne organizacije,
o pokretanje i vođenje postupaka zaštite kod sudova i drugih državnih tijela u slučaju povreda prava koja ostvaruje kolektivna organizacija,
o zaključenje ugovora sa stranim kolektivnim organizacijama i njihovim udrugama,
o druge aktivnosti koje su povezane sa kolektivnim ostvarivanjem prava i koje mogu razumno predstavljati troškove poslovanja kolektivne organizacije (obrazovne i promidžbene aktivnosti za podizanje svijesti o potrebi poštivanja autorskoga prava, njegove zaštite i slično). U promidžbene aktivnosti se uključuju sve radiopostaje i televizija koje su registrirane u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK).
Poslovi za koje je ovlaštena kolektivna organizacija, ujedno, određuju što kolektivna organizacija mora raditi. Iznimka predstavlja dopuštanje kolektivnoj organizaciji da povjeri sve ili dio administrativno-tehničkih poslova nekoj drugoj kolektivnoj organizaciji ili gospodarskom društvu. To je čak i poželjno osobito u početku, kada se sustav kolektivnoga ostvarivanja prvi put uvodi za određeno pravo, pa je korisno ostaviti veću fleksibilnost i mogućnost prilagodbe konkretnoj situaciji, gdje nositelji prava još nisu u takvoj mjeri organizirani i sposobni uspostaviti sve operativne funkcije kolektivnoga ostvarivanja svojih prava. Poslovi administrativno-tehničke naravi mogu se povjeriti drugoj organizaciji ili gospodarskom društvu samo na temelju pisanoga ugovora.
Obvezno kolektivno ostvarivanje
Zakon dopušta da se sve autorskopravne ovlasti koje su uređene Zakonom o autorskome i srodnim pravima mogu ostvarivati na kolektivan način ako autori tako odluče i ako s tom namjerom utemelje odgovarajuće kolektivne organizacije. Iznimku od pravila dragovoljnosti ostvarivanja prava u sustavu kolektivnoga ostvarivanja predstavljaju četiri vrste prava koje se samo i jedino mogu, odnosno koje se moraju ostvarivati u sustavu kolektivnoga ostvarivanja prava (tzv. obvezno kolektivno ostvarivanje prava), i to bez ugovora sa autorom, u slučaju:
o ponovne prodaje izvornika likovnih djela (pravo slijeđenja),
o ubiranja naknade za privatnu i drugu vlastitu uporabu djela,
o kabelskoga reemitiranja autorskih djela osim ako se radi o vlastitim emisijama radiodifuznih organizacija, nevisno o tomu jesu li to izvorna prava radiodifuznih organizacija, ili prava koja su na njih prenijeli drugi nositelji prava,
o prava reproduciranja aktualnih novinskih i sličnih članaka o tekućim pitanjima u pregledima takvoga tiska (kliping).
Oblik kolektivne organizacije
Kolektivna organizacija je pravna osoba koja, uz dozvolu Instituta, obavlja poslove utvrđene zakonom, na temelju ugovora sa autorom, odnosno na temelju zakona (obvezno kolektivno ostvarivanje), kao svoju jedinu i neprofitnu djelatnost. Takva pravna osoba ima status udruge koja djeluje na cijelome teritoriju BiH. Slijedeći zakonske definicije i odredbe zakona, kako bi pravna osoba stekla status „kolektivne organizacije", mora ispunjavati sve zakonom predviđene uvjete, a to su:
o da je pravna osoba koja ima status udruge koja djeluje na cijelome teritoriju BiH i da je ta udruga upisana u registar udruga kod Ministarstva pravde BiH,
o da posjeduje dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo BiH za obavljanje ovih poslova,
o da obavlja samo one poslove koji su utvrđeni zakonom,
o da je u mandatnome odnosu sa autorom, tj. da postoji ugovor između autora i drugih nositelja prava i kolektivne organizacije,
o da se isključivo bavi samo tom djelatnošću i
o da je neprofitna.
Jedna kolektivna organizacija za istu vrstu prava na istoj vrsti djela
Za kolektivno ostvarivanje autorskih prava koja se odnose na istu vrstu prava na istoj vrsti djela može postojati samo jedna kolektivna organizacija. Ovakvim rješenjem stvoren je zakonski monopol da se za pojedine kategorije nositelja prava može dati dozvola samo jednoj kolektivnoj organizaciji koja će djelovati na cijelome teritoriju BiH. Monopolski položaj kolektivne organizacije opravdan je zbog same naravi njihova posla, postizanja veće efikasnosti i racionalizacije poslovanja a najviše zbog činjenice da se na ovaj način bitno olakšava položaj korisnika djela, koji tako mogu mnogo jednostavnije i brže pribavljati potrebna prava i plaćati za njihovu uporabu. Konačno, zakonski monopol u ovomu području je model koji postoji u većini modernih država u svijetu.
Standardi poslovanja kolektivne organizacije
Kolektivna organizacija mora obavljati poslove na način koji osigurava najveći mogući stupanj efikasnosti, pridržavati se pravila dobroga poslovanja i štedljivosti i posao obavljati na transparentan način. Dalje, kolektivna organizacija je dužna pridržavati se međunarodnih i općeprihvaćenih pravila, standarda i načela koji se primjenjuju u praksi kolektivnoga ostvarivanja prava, a osobito onih koji se odnose na stručne službe, utvrđivanje visine naknada za uporabu djela, dokumentaciju i njezinu međunarodnu razmjenu, te obračun i raspodjelu naknada domaćim i stranim autorima. Opravdanje za uvođenje standarda poslovanja je činjenica da kolektivna organizacija nema svoja vlastita sredstva. Ona ostvaruje prihode isključivo od uporabe prava svojih članova i tako upravlja tuđim novcem. Od svih ukupno ostvarenih sredstava kolektivna organizacija odvaja samo sredstva za pokrivanje svoga rada, a sva druga sredstva dužna je raspodijeliti svojim članovima prema unaprijed određenim pravilima. Za procjenu visine sredstava za pokrivanje troškova rada kolektivne organizacije trebalo bi primijeniti međunarodni standard o izračunavanju ekonomske održivosti organizacije: do 30% prihoda od upravljanja izvođačkim pravima, odnosno do 25% prihoda od upravljanja reprografskim pravima. Iznimno, statutom kolektivne organizacije može se predvidjeti da se ukupno do 10% netoprihoda kolektivne organizacije odvoji za dvije vrste namjena: za kulturne potrebe i za unapređenje mirovinskoga, zdravstvenoga i socijalnoga statusa njezinih članova.
Pravni temelj za kolektivno ostvarivanje
Pravni temelj za kolektivno ostvarivanje prava je ugovor koji autor zaključuje sa organizacijom. Iznimno, prigodom obveznog kolektivnog ostvarivanja prava se ostvaruju bez zaključenoga ugovora sa autorom. Bitni sastojci takva ugovora, kojim autor prenosi svoja prava na kolektivnu organizaciju, jesu:
o odredba o isključivome prijenosu odgovarajućega imovinskoga prava autora na kolektivnu organizaciju,
o nalog autora kolektivnoj organizaciji da u svoje ime, a za račun autora ostvaruje prenesena prava,
o vrsta djela i prava koja kolektivna organizacija ostvaruje za račun autora,
o vrijeme trajanja ugovora koje ne može biti dulje od pet godina; poslije isteka trajanja ugovor se može neograničeno produljivati za ista razdoblja.
U slučaju kada autor prenese svoja prava ugovorom na kolektivnu organizaciju, on tada ne može više sâm i individualno ostvarivati svoja prava.
Postupak davanja dozvole i kontrola rada kolektivne organizacije
Davanje zakonskoga monopola kolektivnoj organizaciji da obavlja poslove u ime države stvara i obvezu države da kontrolira njezin rad. Zakonom o autorskome i srodnim pravima propisano je koja prava država garantira autorima, odnosno nositeljima prava, i to obvezuje i državu da propiše uvjete i putem svojih institucija osigura instrumente kojima će kolektivnu organizaciju staviti pod kontrolu. Prvi i glavni instrument takve državne kontrole jeste dozvola državnoga tijela, odnosno Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Samo ona udruga koja dobije dozvolu od Instituta za intelektualno vlasništvo BiH može se legitimirati i poslovati kao kolektivna organizacija.
Zahtjev za dobivanje dozvole Postupak za dobivanje dozvole za obavljanje poslova kolektivnoga ostvarivanja prava pokreće se na temelju pisanoga zahtjeva pravne osobe Institutu za intelektualno vlasništvo BiH. Uz zahtjev se moraju priložiti:
o statut koji utvrđuje tijela i njihove mjerodavnosti za obavljanje poslova kolektivne organizacije,
o ime, prezime i adresu osoba koje su ovlaštene predstavljati kolektivnu organizaciju,
o podaci o broju autora koji su ovlastili pravnu osobu za ostvarivanje prava na njihovim djelima, kao i popis djela koja će sačinjavati repertoar kolektivne organizacije,
o dokazi o tomu da pravna osoba raspolaže odgovarajućim poslovnim prostorijama, opremom i stručnom službom za efikasno obavljanje kolektivnoga ostvarivanja prava,
o poslovni plan iz kojega proizlazi realna procjena opsega ukupnoga ekonomskoga efekta kolektivnoga ostvarivanja prava, kao i na vjerodostojnim dokumentima utemeljen zaključak da će ta pravna osoba moći obavljati djelatnost kolektivne organizacije na efikasan i ekonomičan način uz primjenu svih standarda utvrđenih zakonom,
o rješenje o upisu u registar udruga kod Ministarstva pravde BiH.
Uvjeti za dokazivanje broja autora i popisa njihovih djela, administrativnih kapaciteta i ekonomske održivosti propisani su Pravilnikom o načinu i obliku ispunjavanja uvjeta za davanje dozvole pravnim osobama za obavljanje poslova kolektivnoga ostvarivanja autorskoga i srodnih prava.
Davanje dozvole Institut za intelektualno vlasništvo BiH će izdati dozvolu za obavljanje poslova kolektivnoga ostvarivanja prava onoj pravnoj osobi ako u postupku po zahtjevu utvrdi:
o da je statut kolektivne organizacije sukladan zakonu kojim se uređuje kolektivno ostvarivanje autorskoga i srodnih prava i zakonu kojim se uređuju autorsko i srodna prava,
o da je ekonomski temelj pravne osobe dostatan da omogući nesmetan rad kolektivne organizacije i efikasno ostvarivanje prava,
o da pravna osoba raspolaže odgovarajućim poslovnim prostorijama, opremom i stručnom službom za efikasno obavljanje kolektivnoga ostvarivanja prava,
o da za istu vrstu autorskih djela i za ostvarivanje istih prava već ne postoji druga kolektivna organizacija osim ako pravna osoba koja podnosi zahtjev dokaže da će osigurati korisnicima veći repertoar zaštićenih djela nego već postojeća kolektivna organizacija, kao i da može osigurati efikasniji i ekonomičniji način ostvarivanja prava.
U slučaju davanja dozvole novoj kolektivnoj organizaciji odluka o tomu mora sadržavati i izreku o oduzimanju dozvole za obavljanje tih poslova dotadašnjoj kolektivnoj organizaciji. Protiv odluke Instituta se ne može izjaviti priziv, ali može se pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. Obavijest o pravomoćnoj odluci o davanju dozvole objavljuje se u „Službenome glasniku BiH" i u „Službenome glasniku Instituta".
Kontrola rada kolektivne organizacije Institut vrši nadzor nad radom kolektivne organizacije i kontrolira obavlja li ona svoje poslove sukladno zakonu. U vršenju nadzora Institut ima pravo u svako vrijeme zahtijevati od kolektivne organizacije izvješće o vođenju poslova, kao i uvid u poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju kolektivne organizacije u opsegu koji je potreban i opravdan aktom kontrole u konkretnoj stvari, na temelju obrazloženoga pisanoga zahtjeva u kojem je jasno određen predmet kontrole. S druge strane, kolektivna organizacija je dužna, bez odgađanja, obavijestiti Institut o svakoj promjeni osobe koja je ovlaštena za zastupanje organizacije, te bez odgađanja obavijestiti Institut i dostaviti sve odgovarajuće dokumente, a osobito:
o svaku izmjenu statuta,
o kolektivne ugovore sa udrugama korisnika,
o tarife i svaku njihovu izmjenu ili dopunu,
o ugovore sa stranim kolektivnim organizacijama i njihovim udrugama,
o odluke skupštine kolektivne organizacije,
o godišnja izvješća i izvješća revizorskih organizacija zajedno sa mišljenjem ovlaštenoga revizora o pravilnosti poslovanja kolektivne organizacije i njegove usklađenosti sa zakonom, aktima kolektivne organizacije i ugovorima zaključenim sa trećim osobama,
o sudbene i upravne odluke u kojima je kolektivna organizacija jedna od stranaka.
Zakon predviđa još jedan dodatni oblik kontrole rada kolektivne organizacije koji omogućava Institutu i predstavnicima korisnika sudjelovanje u radu skupštine i njezinih tijela, davanje mišljenja o svim pitanjima o kojima se raspravlja bez prava glasa.
Mjere u slučaju nepravilnosti u radu kolektivne organizacije U obavljanju nadzora nad radom kolektivne organizacije Institut može naložiti poduzimanje odgovarajućih mjera za saniranje stanja u razumnome roku, ili oduzeti dozvolu. Rok za otklanjanje nepravilnosti ne može biti kraći od 30 dana, niti dulji od šest mjeseci. Oduzimanje izdane dozvole moguće je nakon što kolektivna organizacija nije poduzela određene mjere da otkloni ustanovljenu povredu. Predviđene su dvije situacije u kojima Institut mora odmah oduzeti dozvolu, i to u slučaju: ako je kolektivna organizacija dostavila Institutu netočne podatke na temelju kojih je izdana dozvola i ako nastupe okolnosti koje bi bile razlogom za odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole. Odluka o oduzimanju dozvole objavljuje se u „Službenome glasniku BiH" i u „Službenome glasniku Instituta".
Uvjetno oduzimanje dozvole Zakon uređuje mogućnost da Institut ublaži sankciju oduzimanja dozvole za rad kolektivnoj organizaciji njezinim uvjetovanjem. Tako, Institut može svojom odlukom o oduzimanju dozvole istodobno odrediti da se to oduzimanje neće provesti pod uvjetom da kolekivna organizacija u određenome roku, koji ne može biti kraći od šest mjeseci, niti dulji od dvije godine (probno razdoblje), otkloni sve nepravilnosti i sanira učinjenu povredu, te da u tome roku ne učini novu povredu koja je temelj za oduzimanje dozvole. U slučaju da kolektivna organizacija u probnome razdoblju ne otkloni ustanovljene nepravilnosti i povrede, ili ako učini novu povredu koja je temelj za oduzimanje dozvole, odluka o uvjetnome oduzimanju dozvole se opoziva. Protiv odluke ili rješenja Instituta ne može se izjaviti priziv, ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH.
Odnos kolektivne organizacije prema autorima
Obveza prihvaćanja kolektivnoga ostvarivanja prava Kao posljedica stvorenoga zakonskoga monopola na strani kolektivne organizacije, zakonom se nalaže kolektivnoj organizaciji da mora prihvatiti svaki zahtjev za sklapanje ugovora o kolektivnome ostvarivanju prava iz područja svoje djelatnosti. Jedina iznimka kada organizacija može odbiti zahtjev autora jeste u slučaju kada je autor već povjerio kolektivno ostvarivanje svojih prava za teritorij BiH nekoj stranoj kolektivnoj organizaciji. Kako ne bi došlo do toga da on ostvaruje zaštitu (pa time i naknadu) putem dviju kolektivnih organizacija, domaća kolektivna organizacija ovlaštena je odbiti njegov zahtjev za kolektivno ostvarivanje prava u ovome slučaju.
Članstvo u kolektivnoj organizaciji Autori koji su povjerili kolektivnoj organizaciji ostvarivanje svojih prava su njezini članovi. Vrste članstva i prava vezana za njih određuju se statutom kolektivne organizacije.
Zabrana izuzimanja djela Autori ne mogu svoja pojedina djela, niti pojedine oblike uporabe tih djela izuzeti iz kolektivnoga ostvarivanja prava izuzev ako je to predviđeno zakonom ili ugovorom između autora i kolektivne organizacije.
Pretpostavke za kolektivno ostvarivanje Zakonska je pretpostavka da je kolektivna organizacija, u okviru vrste prava i vrste djela za koje je specijalizirana, ovlaštena djelovati za račun svih autora. Na ovaj način omogućeno je da kolektivna organizacija ostvaruje i prava autora koji nisu prenijeli svoja prava na organizaciju. Iznimno, organizacija nije obvezna ostvarivati prava kada je autor pismeno obavijesti kako ne želi ostvarivati svoja prava na kolektivan način.
Nadzor članova Osim Instituta koji vrši nadzor nad radom kolektivne organizacije, uvid u poslovanje organizacije može izvršiti i svaki njezin član. Načela transparentnosti i urednosti poslovanja nalažu kolektivnoj organizaciji da na zahtjev člana dostavi na uvid godišnje financijsko izvješće i izvješće nadzornoga odbora u roku koji je određen statutom. Ako taj rok nije određen, on iznosi petnaest dana od dana primitka zahtjeva. Dalje, najmanje 10% redovitih članova kolektivne organizacije može tražiti da jedan ili više neovisnih stručnjaka, na trošak kolektivne organizacije, izvrši pregled i reviziju njezina poslovanja osim ako je takav pregled već bio izvršen u istoj kalendarskoj godini.
Godišnje izvješće i revizija Kao posljedica zakonskoga monopola koji je dan kolektivnoj organizaciji, stvorene su i obveze organizacije koje bi omogućile efikasnu kontrolu njezinoga rada. Kolektivna organizicija mora usvojiti za svaku poslovnu godinu u roku od šest mjeseci poslije njezina završetka:
o godišnje izvješće tijela upravljanja i nadzornih tijela o iznosu naplaćenih naknada, njihovoj raspodjeli, poslovanju kolektivne organizacije, izvršavanju kolektivnih ugovora sa domaćim autorima i ugovora zaključenih sa stranim kolektivnim organizacijama,
o izvješće revizorske kuće o izvršenoj kontroli financijsko-računovodstvene dokumentacije zajedno sa nalazom ovlaštenoga revizora o pravilnosti i usklađenosti poslovanja kolektivne organizacije sa zakonom, sa aktima kolektivne organizacije i sa zaključenim ugovorima,
o mišljenje tijela upravljanja i nadzornih tijela o izvješću i nalazu revizorske kuće,
o poduzete mjere ako je ovlašteni revizor našao nepravilnosti u poslovanju kolektivne organizacije,
o prijedlog financijskoga plana kolektivne organizacije za narednu godinu, koji uključuje plan troškova njezina poslovanja.
Pravila o raspodjeli prihoda kolektivne organizacije Kolektivna organizacija mora usvojiti jasna pravila o raspodjeli prikupljenih sredstava od svoje djelatnosti. Od ukupno naplaćenih sredstava kolektivna organizacija je dužna raspodijeliti sva sredstva svojim članovima od kojih može zadržati samo sredstva za pokrivanje troškova svoga rada. Sredstva za autorske honorare članova raspodjeljuju se sukladno usvojenim pravilima o raspodjeli pri čemu se primjenjuju temeljna načela i pravila raspodjele koji moraju osiguravati razmjernost, primjerenost i pravičnost raspodjele i koji moraju efikasno onemogućiti bilo kakvu arbitrarnost.
Posebni slučajevi raspodjele naknada Posebice je uređena razmjera raspodjele autorskih naknada za privatnu i drugu vlastitu uporabu na način:
o sredstva ostvarena na temelju naknade od prve prodaje ili uvoza novih tehničkih uređaja za zvučno i vizualno snimanje i novih praznih nosača zvuka, slike ili teksta dijele se između autora, izvođača i proizvođača fonograma, odnosno filmskih producenata u razmjeri 40 : 30 : 30,
o sredstva ostvarena na temelju naknade od prve prodaje ili uvoza novih uređaja za fotokopiranje i od izrađenih fotokopija namijenjenih za prodaju dijele se između autora i nakladnika u razmjeri 50 : 50,
o naknada ostvarena na temelju zakonske licence za reproduciranje novinskih i sličnih članaka u pregledima tiska (kliping) dijeli se između autora i nakladnika u razmjeri 30 : 70.
Odnos kolektivne organizacije i korisnika
Tarifa i kolektivni ugovor Tarifa i kolektivni ugovor koji zaključuju korisnici sa kolektivnom organizacijom su najbitniji elementi sustava kolektivnoga ostvarivanja prava. Tarifom se određuju visina i način izračunavanja naknada koje pojedini korisnik mora platiti kolektivnoj organizaciji za uporabu autorskoga djela iz njezina repertoara pri čemu visina naknade mora biti primjerena vrsti i načinu uporabe autorskoga djela. Tarifa se određuje kolektivnim ugovorom između kolektivne organizacije i reprezentativne udruge korisnika ili, ako takva udruga ne postoji, sa pojedinačnim korisnikom, odnosno odlukom Vijeća za autorsko pravo. Tarife određene ugovorima smatraju se primjerenim sve do donošenja drugačije odluke Vijeća za autorsko pravo.
Elementi za određivanje primjerene tarife smatraju se osobito:
- ukupan brutoprihod koji se ostvaruje uporabom autorskoga djela ili, ako to nije moguće, ukupni brutotroškovi u svezi s tom uporabom,
- značaj uporabe autorskih djela za djelatnost korisnika,
- razmjera između zaštićenih i nezaštićenih autorskih djela koja se koriste,
- razmjera između prava koja se ostvaruju na kolektivan i individualan način,
- posebna složenost kolektivnoga ostvarivanja zbog određenoga načina uporabe autorskih djela,
- usporedivost predložene tarife sa tarifama odgovarajućih kolektivnih organizacija u drugim susjednim državama i državama koje se prema relevantnim kriterijima, a osobito prema visini bruto domaćega proizvoda po stanovniku i kupovnoj moći mogu usporediti sa BiH.
Iznimno, prigodom određivanja primjerene tarife za elektronske medije osnovicu čini netoprihod ostvaren od sponzorstva glazbenih emisija, prihod od redovitoga oglašavanja u marketing-prostoru radija ili televizije. U osnovu ne ulaze prihodi ostvareni sponzoriranjem emisija istraživačkoga novinarstva ili informativnih emisija, vremenske prognoze i sporta, obrazovnih ili edukativnih emisija, donacije, sponzorstva neglazbenih dijelova programa.
Kolektivni ugovor Kolektivna organizacija zaključuje kolektivni ugovor sa reprezentativnom udrugom korisnika autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije na temelju prethodno obavljenih pregovora. Kolektivnim ugovorom određuju se osobito:
o tarifa, osnovica za obračun i način primjene tarife,
o uvjeti za uporabu autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije,
o okolnosti uporabe zbog kojih se visina određene naknade prema tarifi uvećava, smanjuje ili oprašta,
o rok i način naplate naknade.
Reprezentativna udruga Reprezentativnom udrugom smatra se ona udruga korisnika koja na teritoriju BiH predstavlja većinu korisnika na području određene djelatnosti, odnosno ona kojoj je reprezentativnost priznata na temelju drugih propisa. Ako nema reprezentativne udruge, reprezentativnost će se utvrđivati na temelju broja korisnika koje udruga predstavlja, aktivnosti udruge, stupnja organiziranosti i sl.
Kolektivni ugovor se može zaključiti i sa pojedinačnim korisnikom u slučaju kada on jedini obavlja tu djelatnost.
Postupak za zaključenje kolektivnoga ugovora Kolektivna organizacija objavljuje poziv na pregovore za zaključenje kolektivnoga ugovora. Poziv se objavljuje u „Službenome glasniku BiH" u kojem se određuje rok za početak pregovora koji ne može biti kraći od 30 dana, niti dulji od 180 dana od dana objave. Zaključeni kolektivni ugovor kolektivna organizacija objavljuje u „Službenome glasniku BiH". Objavljeni ugovor počinje važiti za sve istovrsne korisnike autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije 15 dana od dana njegove objave u „Službenome glasniku BiH", neovisno o tomu jesu li ti korisnici sudjelovali u pregovorima ili ne. Nakon objave ugovora, korisnici autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije dužni su zaključiti ugovor sa kolektivnom organizacijom sukladno važećem kolektivnom ugovoru. Kolektivni ugovor veže i sudove da se u slučaju zahtjeva za naplatu naknada moraju pridržavati važećih tarifa, odnosno da ne mogu slobodno odlučivati o visini takvih zahtjeva.
Obveze korisnika
a. Obveze zaključenja ugovora o uporabi djela
Uvođenjem zakonskoga monopola na strani kolektivne organizacije korisnik autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije može bilo kada tražiti zaključenje ugovora o neisključivome prijenosu prava za uporabu tih djela prema važećem kolektivnome ugovoru. Ako kolektivni ugovor nije zaključen, smatra se da je odgovarajuće pravo preneseno ako korisnik plati na račun kolektivne organizacije ili na posebanračun kod suda ili notara iznos koji bi naplatila kolektivna organizacija prema važećoj tarifi.
b. Obveza korisnika da izvještava kolektivnu organizaciju
Zakon uvodi generalnu obvezu svih korisnika autorskih djela (organizatori kulturno-umjetničkih i zabavnih priredaba i drugi korisnici zaštićenih autorskih djela) da prethodno pribave prava za priopćavanje javnosti tih djela, a u roku od 15 dana nakon takva priopćavanja da pošalju odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji popis svih korištenih djela. Nadležno tijelo unutarnjih poslova može, na zahtjev autora ili kolektivne organizacije, zabraniti priredbu ili uporabu zaštićenoga djela ako organizator prethodno ne pribavi dozvolu za priopćavanje. Time je uveden zakonski mehanizam prinude korisnika da aktivno surađuju u ostvarivanju i efikasnome funkcioniranju sustava kolektivnoga ostvarivanja prava, jer je propuštanje potrebnoga javljanja predviđeno i sankcionirano kao prekršaj za koji je zaprijećena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 KM do 100.000,00 KM za pravnu osobu i novčana kazna u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM za fizičku osobu.
Kako bi organizacije za radiodifuziju mogle udovoljiti zakonskoj obvezi za izvještavanje o uporabi autorskih djela, odgovarajuća kolektivna organizacija je obvezna o svome trošku staviti na raspolaganje elektroničkim medijima računarski program koji će automatski evidentirati emitirana autorska djela koja se mogu elektroničkom poštom slati kolektivnoj organizaciji.
c. Obveze osoba koje plaćaju naknadu na temelju drugih prava autora
Zakonom je uređena obveza osoba koje plaćaju naknadu na temelju drugih prava autora i koje uopće ne trebaju pribavljati pravo na uporabu djela ugovornim putem, jer se tu radi samo o tzv. pravima na naknadu, predviđenim Zakonom o autorskome i srodnim pravima. Takvu naknadu plaćaju proizvođači uređaja za zvučno i vizualno snimanje, proizvođači uređaja za fotokopiranje, proizvođači praznih nosača zvuka, slike ili teksta, odnosno uvoznici takvih uređaja i nosača, i oni su dužni koncem svakoga kvartala priopćiti, u pisanome obliku, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke o broju i vrsti prodanih, odnosno uvezenih uređaja i nosača koji su potrebni za izračunavanje dugovane naknade.
Dalje, fizičke i pravne osobe koje uz naplatu obavljaju usluge fotokopiranja dužne su koncem svakoga mjeseca priopćiti, u pisanome obliku, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke o broju izrađenih fotokopija za prodaju koji su potrebni za izračunavanje naknade.
Prodavci, kupci ili posrednici koji se profesionalno bave prometom izvornika djela likovne umjetnosti obvezni su priopćiti, u pisanome obliku, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke koji su potrebni za izračunavanje dugovane naknade od prodaje izvornika likovnih djela (pravo slijeđenja) u roku od 30 dana od takve prodaje.
Fizičke ili pravne osobe koje se bave davanjem na poslugu takvih izvornika ili primjeraka djela, a koje, prema odredbama zakona koji uređuje autorsko i srodna prava, plaćaju naknadu autoru, dužne su priopćiti, u pisanome obliku, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke koji su potrebni za izračunavanje dugovane naknade u roku od 15 dana od primitka njezina zahtjeva.
Obveze kolektivne organizacije
Nediskriminacija korisnika Kolektivna organizacija je obvezna ponašati se jednako prema svim korisnicima ili udruzi korisnika, te ni u kojem slučaju ne praviti diskriminaciju među njima.
Obveza davanja podataka na uvid Primjena načela transparentnosti obvezuje kolektivnu organizaciju da stavi svakom korisniku na uvid sve podatke i informacije o uvjetima pod kojima ostvaruje prava svojih članova.
Rješavanje tarifnih sporova između kolektivne organizacije i korisnika
a. Vijeće za autorsko pravo
Jedna od bitnih novina u sustavu kolektivnoga ostvarivanja u BiH jeste uvođenje Vijeća za autorsko pravo, koje nije ni državno, ni sudbeno tijelo, nego je posebice stručno i neovisno tijelo, usko specijalizirano za rješavanje sporova u svezi sa određivanjem primjerenih tarifa za uporabu autorskih djela, odlučivanje o drugim prijepornim pitanjima u svezi sa zaključivanjem kolektivnih ugovora i provjeru je li objavljeni kolektivni ugovor sukladan zakonu kojim se uređuju autorsko i srodna prava i kolektivno ostvarivanje ovih prava. Zakonom je posebice uređeno da ovo vijeće nema funkciju arbitraže, niti da se sporovi čije je rješavanje u mjerodavnosti Vijeća mogu iznositi pred Konkurencijsko vijeće BiH obzirom na to da se u ovom području radi o tzv. dopuštenoj koncentraciji.
Sastav Vijeća Vijeće se sastoji od pet članova (predsjednik i četiri člana), zamjenika predsjednika i dva zamjenika člana, koji imaju iste obveze i ovlasti u radu Vijeća. Prema svojoj funkciji, predsjednik Vijeća ima dodatne obveze administrativne naravi kao što su kontaktiranje sa Institutom za intelektualno vlasništvo BiH radi provedbe administrativnih stvari u svezi sa zakazivanjem i vođenjem sjednica, te reguliranje drugih tehničkih radnji za potrebe Vijeća. Kad je riječ o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati, svi članovi Vijeća, kao i njihovi zamjenici moraju imati visoku stručnu spremu i najmanje pet godina radnoga iskustva u struci i znanje iz područja autorskoga prava.
Imenovanje Vijeća Predsjednika i članove Vijeća, kao i njihove zamjenike imenuje Vijeće ministara BiH na prijedlog Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Kandidate za članove Vijeća predlažu kolektivne organizacije i reprezentativne udruge korisnika na temelju javnoga poziva koji se objavljuje u „Službenome glasniku BiH". Kolektivna organizacija i reprezentativna udruga korisnika predlažu svaka po dva člana Vijeća i po jednoga zamjenika. Predsjednika Vijeća i njegova zamjenika predlaže Institut. Zakonom je dana mogućnost da članove Vijeća predlažu kolektivne organizacije i reprezentativne udruge korisnika, ali to, u svakome slučaju, diskvalificira osobe koje su u radnome odnosu u kolektivnoj organizaciji ili u udruzi korisnika, odnosno u bilo kojem pojedinom korisniku, pošto ne može biti nikakve dvojbe da bi tu postojao konflikt interesa. Ovo načelo vrijedi i za svaku drugu osobu kod koje postoje neke druge okolnosti koje bi mogle stvarati ozbiljnu dvojbu u njezinu neovisnost i nepristranost. Temeljno načelo za prihvaćanje prijedloga jeste da predložene osobe moraju biti neovisne i da garantiraju nepristranost u radu. Mandat predsjednika i članova Vijeća, kao i njihovih zamjenika iznosi pet godina.
Postupak pred Vijećem Aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka pred Vijećem imaju kolektivna organizacija, reprezentativna udruga korisnika i svatko tko ima pravni interes. Kolektivna organizacija i reprezentativna udruga korisnika mogu pokrenuti postupak pred Vijećem ako, nakon šest mjeseci od početka pregovora, ne dođe do zaključenja kolektivnoga ugovora, i zahtijevati da Vijeće svojom odlukom odredi primjerenu tarifu, ili da odluči o drugome prijepornome pitanju u svezi sa kolektivnim ugovorom. Postupak pred Vijećem pokreće se pisanim zahtjevom koji mora sadržavati osobito:
o podatke o podnositelju zahtjeva,
o obrazloženje svih prijepornih pitanja,
o navode o dosadašnjem tijeku i rezultatima pregovora za zaključenje kolektivnoga ugovora, uključujući dokaze o nadnevku njihova početka,
o prijedlog tarife koju treba odrediti Vijeće, odnosno prijedlog rješenja drugoga prijepornoga pitanja o kojem treba odlučiti Vijeće.
Zahtjev se dostavlja protivnoj strani, koja može biti kolektivna organizacija ili reprezentativna udruga, na očitovanje. Svaka stranka mora navesti činjenice i pružiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev, odnosno činjenice kojima pobija navode i dokaze protivne stranke. U tijeku postupka Vijeće može zahtijevati od stranaka da predlože dodatne dokaze za koje smatra da bi mogli biti korisni u postupku, a osobito da pripreme odgovarajuća izvješća, predlože mišljenja stručnjaka ili vještaka i slično.
Odluke Vijeća Vijeće određuje primjerenu tarifu, ili odlučuje o drugome prijepornome pitanju. Vijeće može pobijani kolektivni ugovor potvrditi djelomično ili u cjelini, odnosno izmijeniti ili poništiti. Specifičnosti odlučivanja pred Vijećem su donošenje „privremene odluke", na prijedlog stranke, kojom se određuje tarifa za vrijeme dok traje postupak pred Vijećem i rok za donošenje odluke od šest mjeseci u kojem Vijeće mora donijeti svoju odluku. Pravomoćna odluka Vijeća je sastavni dio kolektivnoga ugovora i ona zamjenjuje kolektivni ugovor ako se njome pobijani kolektivni ugovor mijenja ili poništava, ili ako kolektivni ugovor nije bio zaključen. Pravomoćna odluka Vijeća objavljuje se u „Službenome glasniku BiH" i u „Službenome glasniku Instituta".
Troškovi postupka pred Vijećem U postupku pred Vijećem svaka stranka sama snosi svoje troškove. Troškovi postupka su troškovi stranaka i troškovi Vijeća. Troškove Vijeća stranke snose u podjednakim iznosima i oni čine nagradu za rad članova Vijeća, putne i druge razumne troškove člana Vijeća, troškove nastale izvedbom dokaza i administrativne troškove. Stranka koja je pokrenula postupak pred Vijećem mora u roku koji odredi Vijeće, a koji ne smije biti kraći od 15 dana, predujmiti sredstva za pokrivanje troškova rada Vijeća inače će Vijeće odbaciti zahtjev za pokretanje postupka. Visina nagrade za rad članova Vijeća iznosi 25% osnovne mjesečne plaće kantonalnoga, odnosno općinskoga suca, za svaki započeti mjesec trajanja postupka, a visina nagrade za rad predsjednika Vijeća jednaka je nagradi člana, uvećana za 15%.
Sudbena zaštita protiv odluke Vijeća Odluke Vijeća su konačne i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH u roku od 30 dana od primitka odluke. Sud BiH je ograničen u opsegu ispitivanja odluke Vijeća i vezan je za činjenično stanje ustanovljeno u postupku pred Vijećem, a njegova odluka je konačna. U svim ostalim pitanjima na postupak sudbene zaštite primjenjuju se na odgovarajući način odredbe Zakona o upravnome sporu.
b. Medijacija
Zakon dopušta uvođenje medijacije u slučaju zaključenja kolektivnoga ugovora o kabelskoj retransmisiji radiodifuzno emitiranih djela. Aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka medijacije imaju kolektivna organizacija i reprezentativna udruga korisnika. Dužnost medijatora je učiniti sve potrebno da stranke pregovaraju u dobroj vjeri, te da ne ometaju i ne odugovlače pregovore bez opravdanih razloga. U svome radu medijator mora biti neovisan, nepristran i ne smije se vezati ničijim uputama. Nagradu za rad medijatora plaćaju stranke. O visini nagrade odluku donosi Institut za intelektualno vlasništvo BiH. Uvjeti za bavljenje medijacijom i način na koji se određuje lista medijatora u sporovima radi zaključenja kolektivnoga ugovora o kabelskoj retransmisiji radiodifuzno emitiranih djela, te druga pitanja u svezi sa medijacijom uređeni su Pravilnikom o medijaciji radi zaključenja kolektivnoga ugovora o kabelskoj retransmisiji radiodifuzno emitiranih djela.
c. Prekršajna zaštita
Zakon predviđa prekršaje za povrede odredaba zakona za koje je zaprijećena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 KM do 100.000,00 KM za pravne osobe, odnosno u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM za fizičke osobe.
d. Usklađivanje statusnoga oblika i poslovanja postojećih kolektivnih organizacija
Temeljem Zakona o autorskome i srodnim pravima iz 2002. godine, dodijeljene su dozvole određenim organizacijama za ostvarivanje autorskoga i srodnih prava. Kako bi se omogućilo postojećim organizacijama da nastave raditi i da usklade svoj status sa novim zakonom, utvrđeno je prijelazno razdoblje do dvije godine od stupanja na snagu zakona u kojem roku trebaju podnijeti i zahtjev za izdavanje nove dozvole Institutu za intelektualno vlasništvo BiH.