Najčešća pitanja o oznaci zemljopisnog podrijetla

ŠTO JE OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA?

Oznaka zemljopisnog podrijetla je svaka oznaka kojom se neka zemlja ili mjesto koje se u njoj nalazi, izravno ili neizravno, označava kao zemlja ili mjesto zemljopisnog podrijetla proizvoda. Oznaka zemljopisnog podrijetla upotrebljava se za obilježavanje prirodnih, poljoprivrednih, industrijskih, obrtničkih i proizvoda domaće radinosti.

ŠTO JE IME PODRIJETLA?

Ime podrijetla je zemljopisni naziv zemlje, regiona ili lokaliteta koji služi da označi proizvod koji odatle potječe, čiji su kvaliteta i posebna svojstva isključivo ili bitno uvjetovani zemljopisnom sredinom, koja obuhvaća prirodne i ljudske čimbenike i čija se proizvodnja, prerada i priprema u cjelini odvijaju na određenom ograničenom području.

ŠTO JE ZEMLJOPISNA OZNAKA?

Zemljopisna oznaka je oznaka koja identificira određenu robu kao robu podrijetlom s teritorija određene zemlje, regiona ili lokaliteta sa tog teritorija, gdje se određena kvaliteta, reputacija ili druge karakteristike robe bitno mogu pripisati njezinom zemljopisnom podrijetlu.

Postupak za registriranje navedenih prava vodi nadležno tijelo neke države i vrijedi neograničeno vremensko razdoblje na određenom teritoriju.

TEMELJNI POJMOVI

Generički naziv je onaj zemljopisni naziv koji je, iako se odnosi na zemljopisno mjesto na kojem je proizvod prvobitno nastao ili je stavljen na tržište, u uobičajenom govoru izgubio svoje zemljopisno značenje i postao opći naziv tog proizvoda.

Homonimni nazivi - Ako su nazivi dvaju ili više mjesta odakle proizvod potječe identični ili gotovo identični u pisanom ili izgovorenom obliku (homonimni nazivi), zaštita takvih zemljopisnih naziva priznaje se svim zainteresiranim osobama koje ispunjavaju uvjete propisane zakonom. Priznanje se vrši na temelju načela pravednog i jednakopravnog tretiranja proizvođača na tržištu i istinitog obavještavanja potrošača, osim kada to može izazovati zabunu u javnosti o točnom zemljopisnom podrijetlu proizvoda.

Podrijetlo sirovine - Proizvod se može iznimno zaštititi imenom podrijetla ili zemljopisnom oznakom ako ima dokazano tradicionalno obilježje, visoku reputaciju i dobro je poznat, te kada sirovina za proizvodnju tog proizvoda potječe s područja različitog ili šireg od područja prerade, ako je područje proizvodnje sirovine ograničeno i ako postoje posebni uvjeti za proizvodnju te sirovine, kao i sustav inspekcijske kontrole koji osigurava nadzor nad ispunjenjem posebnih uvjeta.

Tradicionalni i povijesni nazivi - Oznaku zemljopisnog podrijetla čini i naziv koji nije administrativni zemljopisni naziv određene zemlje, regiona ili lokaliteta, koji je dugom uporabom u prometu postao općepoznat kao tradicionalni naziv proizvoda koji potječe s tog područja, ili je u pitanju povijesni naziv tog područja.

ZAŠTO JE POTREBNO ZAŠTITITI OZNAKU ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA?

Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla doprinosi većoj tržišnoj vrijednosti proizvoda koja odgovara njegovim posebnim svojstvima i time stečenom ugledu. Zaštitom se sprečava zlouporaba ili neovlaštena uporaba zemljopisne oznake od drugih osoba.

KOJI SE NAZIVI NE MOGU ZAŠTITITI ZEMLJOPISNOM OZNAKOM ILI IMENOM PODRIJETLA?

Zemljopisnom oznakom ili imenom podrijetla ne može se zaštititi naziv:

- koji je protivan javnom poretku ili moralu,

- koji predstavlja ime zaštićene biljne sorte ili životinjske vrste, a koji bi javnost mogao dovesti u zabludu o zemljopisnom podrijetlu proizvoda,

- čiji bi izgled ili sadržaj mogao stvoriti zabunu u gospodarskom prometu u pogledu vrste, podrijetla, kvalitete, načina proizvodnje ili drugih karakteristika proizvoda,

- koji predstavlja točan naziv zemlje, regiona ili lokaliteta s kojeg proizvod potječe, ali koji kod potrošača izaziva lažnu predstavu da proizvod potječe iz druge zemlje, regiona ili lokaliteta,

- koji je, zbog dugotrajne uporabe, u običnom govoru izgubio svoje zemljopisno značenje i postao generičan, odnosno uobičajen naziv za označavanje određenog proizvoda,

- koji nije zaštićen, ili je prestao biti zaštićen, u zemlji podrijetla, ili koji se prestao koristiti u toj zemlji,

- proizvoda od vinove loze, ako je ta oznaka identična sa imenom sorte grožđa koja je postojala na teritoriju BiH prije 1. siječnja 1995. godine.

POSTUPAK PRIZNANJA OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA U BOSNI I HERCEGOVINI

KOJA JE MJERODAVNA INSTITUCIJA?

Postupak za stjecanje, održavanje i prestanak statusa zemljopisne oznake ili imena podrijetla vodi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (Institut). Institut u elektronskom obliku vodi:

- Registar prijava imena podrijetla,

- Registar prijava za priznanje statusa ovlaštenih korisnika imena podrijetla,

- Registar prijava za priznanje statusa ovlaštenih korisnika zemljopisnih oznaka,

- Registar imena podrijetla,

- Registar zemljopisnih oznaka,

- Registar ovlaštenih korisnika imena podrijetla,

- Registar ovlaštenih korisnika zemljopisnih oznaka,

- Registar međunarodnih prijava imena podrijetla,

- Registar zastupnika za zaštitu zemljopisnih oznaka i imena podrijetla.

ZAKONODAVSTVO

- Zakon o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla, „Službeni glasnik BiH" broj 53/10,

- Pravilnik o postupku za priznanje oznake podrijetla proizvoda, imena podrijetla i zemljopisne oznake, „Službeni glasnik BiH" broj 109/10,

- Zakon o administrativnim pristojbama, "Službeni glasnik BiH" br. 16/02, 19/02, 43/04,

- Odluka o posebnim troškovima postupka za stjecanje i održavanje prava industrijskog vlasništva, "Službeni glasnik BiH" broj 109/10,

- Zakon o upravnom postupku, „Službeni glasnik BiH" br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09.

KOJE OSOBE MOGU PODNIJETI PRIJAVU INSTITUTU?

Prijavu za registriranje zemljopisne oznake ili imena podrijetla mogu podnijeti:

- domaće fizičke i pravne osobe koje na određenom zemljopisnom području proizvode proizvode koji se označavaju nazivom tog zemljopisnog područja,

- udruge domaćih fizičkih i pravnih osoba, gospodarske komore, udruge potrošača, općinska, kantonalna, entitetska i državna tijela zainteresirania za zaštitu zemljopisne oznake/imena podrijetla, u okviru svojih aktivnosti,

- strane fizičke ili pravne osobe, strane udruge, ako je zemljopisna oznaka/ime podrijetla priznato u zemlji podrijetla sukladno međunarodnim ugovorima.

KAKO SE ŠTITE ZEMLJOPISNA OZNAKA I IME PODRIJETLA?

Zaštita objedinjuje dva zasebna postupka:

- Postupak za registriranje imena podrijetla ili zemljopisne oznake.

- Postupak priznanja statusa ovlaštenog korisnika zemljopisne oznake podrijetla.

KOJE SU FAZE U POSTUPKU PRIZNANJA ZEMLJOPISNE OZNAKE/IMENA PODRIJETLA?

Nositelj registrirane zemljopisne oznake/imena podrijetla ili podnositelj prijave za registriranje može biti domaća ili strana fizička ili pravna osoba. Strane fizičke i pravne osobe glede zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla u BiH uživaju ista prava kao i domaće fizičke i pravne osobe, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora ili konvencija kojima je pristupila ili ih je ratificirala BiH, ili iz načela reciprociteta. Postojanje reciprociteta pretpostavlja se dok se ne dokaže protivno.

Postupak za priznanje zemljopisne oznake/imena podrijetla pokreće se podnošenjem prijave za priznanje zemljopisne oznake/imena podrijetla. Koraci su sljedeći:

1. Podnošenje prijave Institutu.

2. Formalno ispitivanje prijave u Institutu.

3. Objava prijave zemljopisne oznake/imena podrijetla u „Službenom glasniku Instituta", koji je dostupan u tiskanom i elektronskom obliku na web prezentaciji Instituta: www.ipr.gov.ba.

4. Donošenje rješenja o registriranju zemljopisne oznake/imena podrijetla u Institutu.

5. Objava registrirane zemljopisne oznake/imena podrijetla u „Službenom glasniku Instituta", koji je dostupan u tiskanom i elektronskom obliku na web prezentaciji Instituta: www.ipr.gov.ba.

ŠTO JE SVE POTREBNO ZA POKRETANJE POSTUPKA ZA PRIZNANJE ZEMLJOPISNE OZNAKE/IMENA PODRIJETLA?

Postupak za registriranje zemljopisne oznake/imena podrijetla pokreće se podnošenjem odgovarajuće prijave Institutu. Prijava zemljopisne oznake/imena podrijetla može se podnositi samo na jednu oznaku ili ime zemljopisnog područja i samo na jednu vrstu proizvoda.

Potrebno je dostaviti popunjen zahtjev za priznanje zemljopisne oznake/imena podrijetla, prateću dokumentaciju i dokaz o uplati troškova. Prijava se podnosi u pisanom obliku, izravno ili putem pošte, kao i faksom pod uvjetom da se u roku od osam dana od njezinog podnošenja Institutu ona dostavi u odgovarajućem broju primjeraka.

Prijava za priznanje zemljopisne oznake ili imena podrijetla sadrži:

- Zahtjev za registriranje zemljopisne oznake ili imena podrijetla (formular OGP-01). Zahtjev je dostupan na web prezentaciji Instituta: www.ipr.gov.ba.

- Opis zemljopisnog područja sadrži podatke o zemljopisnom području s kojeg potječe proizvod i obuhvaća bliže određenje administrativnih granica tog područja, zemljopisnu mapu tog područja i podatke o zemljopisnim i ljudskim čimbenicima koji uvjetuju specifične karakteristike, kvalitetu ili reputaciju proizvoda koji je u pitanju.

- Podaci o specifičnim karakteristikama proizvoda:

+ za zemljopisne oznake – prijava sadrži opis načina proizvodnje proizvoda, preciznu naznaku specifičnih karakteristika ili kvalitete proizvoda, uključujući i podatke o stečenoj reputaciji, tko ima pravo na uporabu zemljopisne oznake i pod kojim uvjetima, kao i prava i obveze korisnika zemljopisne oznake;

+ za ime podrijetla – prijava se podnosi u obliku elaborata o načinu proizvodnje proizvoda i posebnim svojstvima i kvaliteti proizvoda.

Formular se popunjava na računaru ili pisaćem stroju. Podnosi se na jednom od jezika koji su u zvaničnoj uporabi u BiH, u dva primjerka. Jedan formular zadržava Institut, a drugi primjerak sa upisanim brojem prijave zemljopisne oznake/imena podrijetla, ulaznim brojem protokola, nadnevkom i ovjerom se dostavlja podnositelju i služi kao dokaz o utvrđivanju nadnevka podnošenja prijave.

Za više informacija molimo vas da konzultirate Pravilnik o postupku za priznanje oznake podrijetla proizvoda, imena podrijetla i zemljopisne oznake.

ŠTO JE SVE POTREBNO ZA POKRETANJE PRIZNANJA STATUSA OVLAŠTENOG KORISNIKA IMENA PODRIJETLA ILI ZEMLJOPISNE OZNAKE?

Postupak za priznanje statusa ovlaštenog korisnika imena podrijetla ili zemljopisne oznake pokreće se prijavom za priznanje njihovog statusa.

Prijavu mogu podnijeti fizičke ili pravne osobe, kao i njihove udruge, koje na određenom zemljopisnom području proizvode one proizvode na koje se odnosi registrirana ili prijavljena zemljopisna oznaka/ime podrijetla. Za podnošenje prijave plaćaju se propisana pristojba i troškovi postupka.

Prijava za priznanje ovlaštenog korisnika sadrži:

- zahtjev za priznanje statusa ovlaštenog korisnika imena podrijetla ili zemljopisne oznake,

- dokaz o obavljanju određene djelatnosti na određenom zemljopisnom području - dokument (potvrda i rješenje) izdan od nadležnog tijela,

- dokaz o izvršenoj kontroli posebnih svojstava proizvoda od ovlaštene akreditirane organizacije navedene u prijavi imena podrijetla. Ova isprava važi jednu godinu od dana izdavanja.

Status ovlaštenog korisnika imena podrijetla ili zemljopisne oznake traje tri godine od dana upisivanja priznatog statusa u Registar ovlaštenih korisnika imena podrijetla ili zemljopisne oznake. Status ovlaštenog korisnika imena podrijetla ili zemljopisne oznake može, na zahtjev ovlaštenog korisnika, uz podnošenje dokaza o ispunjavanju uvjeta propisanih zakonom i plaćenoj pristojbi i troškovima postupka, biti obnovljen neograničen broj puta, sve dok traje odgovarajuća zemljopisna oznaka/ime podrijetla.

KOLIKI SU TROŠKOVI POSTUPKA ZAŠTITE I ODRŽAVANJA OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA?

Za sve radnje u postupku stjecanja, održavanja, evidencije prometa i prestanka oznake zemljopisnog podrijetla, kao i za pružanje informacijskih usluga plaćaju se administrativne pristojbe i troškovi postupka. Iznose pristojbi i troškova možete provjeriti na web prezentaciji Instituta: www.ipr.gov.ba, sekcija pristojbe i troškovi.

Dokaz o uplati podnosi se prigodom podnošenja prijave.

JE LI ANGAŽIRANJE ZAKONSKOG ZASTUPNIKA OBVEZNO?

Angažiranje zakonskog zastupnika od domaće fizičke ili pravne osobe nije obveza propisana zakonom, te je odluka o angažiranju zastupnika na podnositelju zahtjeva.

Stranu fizičku ili pravnu osobu u postupku pred Institutom mora zastupati zastupnik upisan u Registar zastupnika.

Registar zastupnika za zaštitu zemljopisnih oznaka i imena podrijetla dostupan je u elektronskom obliku na web prezentaciji Instituta: www.ipr.gov.ba.

KOLIKO VAŽI PRAVO NA OZNAKU ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA?

Zaštita registrirane zemljopisne oznake/imena podrijetla nije vremenski ograničena i teče od dana podnošenja prijave.

KAKO MOGU ZAŠTITITI OZNAKU ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA U DRUGIM ZEMLJAMA?

Ovlašteni korisnik zemljopisne oznake/imena podrijetla, odnosno podnositelj prijave za registriranje može podnijeti zahtjev za međunarodno registriranje zemljopisne oznake/imena podrijetla sukladno međunarodnom ugovoru koji obvezuje BiH. Zahtjev za međunarodno registriranje, uz plaćanje propisane pristojbe i troškova postupka, podnosi se putem Instituta.