Kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava u BiH
ZAKON O KOLEKTIVNOM OSTVARIVANJU AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA
(„Službeni glasnik BiH" broj 63/10)
Potreba za kompleksnijim uređenjem područja kolektivnog ostvarivanja prava putem posebnog propisa sadržana je i u činjenici da ova materija nije bila uređena na zadovoljavajući način u ranijem zakonu iz 2002. godine. Naime, prethodnim zakonom nisu bili uređeni najbitniji elementi zbog kojih se uvodi kolektivno ostvarivanje prava kao što su tarifa i tarifni ugovori, oblik i status kolektivne organizacije i uvjeti za ostvarivanje prava, odnos kolektivne organizacije prema nosiocima i korisnicima autorskog i srodnih prava, te državna kontrola rada tih organizacija i ovlaštenja države putem Instituta za intelektualno vlasništvo BiH u vršenju nadzora nad njihovim radom. Kao posljedica tzv. defekta Zakona o autorskom i srodnim pravima u BiH (2002), koji nije uredio pravni oblik kolektivne organizacije, postojao je paralelizam organizacija za istu vrstu prava. U praksi to je proizvelo konkurentski odnos između organizacija i nejasnoću u pogledu razgraničenja njihovih repertoara, što je stvorilo nedoumice kod korisnika sa kojom od organizacija treba da reguliraju svoje odnose, a što je, dalje, imalo kao posljedicu opću neuređenost izvršavanja zakonskih obaveza u ovom području. Odluka da se materija kolektivnog ostvarivanja autorskih i srodnih prava posebno uredi zasniva se i na činjenici da je područje kolektivnog ostvarivanja prava do sada ostalo više-manje van dometa međunarodne regulative sa izuzetkom pojedinih generalnih preporuka. Čak i EU, koja je od 1991. godine pa do danas donijela osam direktiva koje se odnose direktno na pitanja autorskog i srodnih prava, još nije donijela neki akt koji bi na nivou Unije harmonizirao način kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava. Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava urađen je po uzoru na modele iz prakse država u kojima kolektivno ostvarivanje ima dugu tradiciju i djeluje na zadovoljavajući način. Zakon je objavljen u „Službenom glasniku BiH" broj 63/10, a stupio je na snagu 11.8.2010. godine.
Šta se uređuje Zakonom?
Zakonom se uređuju sadržaj i način kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava, oblik organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava, uvjeti i postupak za davanje dozvole za kolektivno ostvarivanje prava, tarife i tarifni ugovori o visinama naknada za korištenje autorskog djela i predmeta srodnih prava, nadzor nadležnog državnog organa nad kolektivnim organizacijama i imenovanje, sastav, nadležnosti i rad Vijeća za autorsko pravo. Zakonom se uređuje samo jedan od načina ostvarivanja autorskog i srodnih prava (na kolektivan način), a sva materijalnopravna pitanja autorskog i srodnih prava uređuje Zakon o autorskom i srodnim pravima. Najvažnija karakteristika Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava jeste odnos subordinacije prema Zakonu o autorskom i srodnim pravima. To znači da se ovaj zakon može primjenjivati samo i zajedno sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima.
Šta je kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava?
Kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava znači ostvarivanje ovih prava za više autorskih djelā većeg broja autora zajedno posredstvom pravnih lica specijaliziranih samo za tu djelatnost, koja ispunjavaju sve uvjete propisane zakonom i koja imaju dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. To znači da je obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava moguće samo ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: da je pravno lice specijalizirano samo za tu djelatnost, da ispunjava sve uvjete propisane zakonom i da je za te poslove dobilo dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. S obzirom na to da ovu organizaciju osnivaju autori, kolektivna organizacija je u mandatnom odnosu sa autorima i sve poslove obavlja u svoje ime a za njihov račun i u njihovu korist, što je jedna od najbitnijih karakteristika cijelog sistema kolektivnog ostvarivanja prava.
Šta su poslovi kolektivnog ostvarivanja prava?
Zakon ograničava poslove kojima se može baviti kolektivna organizacija na aktivnosti koje obuhvataju:
o zaključenje ugovora o prijenosu neisključivih prava korisnicima za korištenje autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije pod podjednakim uvjetima za iste vrste korisnika, za iste vrste djelā i za iste načine korištenja,
o zaključenje kolektivnih ugovora sa reprezentativnim udruženjima korisnika o uvjetima za korištenje autorskih djela,
o objavljivanje usaglašene tarife o visini naknada za korištenje autorskih djela i upoznavanje korisnika sa visinama tih naknada,
o naplatu naknade za korištenje autorskih djela,
o raspodjelu naplaćenih, odnosno primljenih naknada autorima prema unaprijed određenim pravilima o raspodjeli,
o kontrolu nad korištenjem autorskih djela koja čine repertoar kolektivne organizacije,
o pokretanje i vođenje postupaka zaštite kod sudova i drugih državnih organa u slučaju povreda prava koja ostvaruje kolektivna organizacija,
o zaključenje ugovora sa stranim kolektivnim organizacijama i njihovim udruženjima,
o druge aktivnosti koje su povezane sa kolektivnim ostvarivanjem prava i koje mogu razumno predstavljati troškove poslovanja kolektivne organizacije (obrazovne i promotivne aktivnosti za podizanje svijesti o potrebi poštivanja autorskog prava, njegove zaštite i slično). U promotivne aktivnosti se uključuju sve radiostanice i televizija koje su registrirane u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK).
Poslovi za koje je ovlaštena kolektivna organizacija, ujedno, određuju šta kolektivna organizacija mora raditi. Izuzetak predstavlja dopuštanje kolektivnoj organizaciji da povjeri sve ili dio administrativno-tehničkih poslova nekoj drugoj kolektivnoj organizaciji ili privrednom društvu. To je čak i poželjno naročito u početku, kada se sistem kolektivnog ostvarivanja prvi put uvodi za određeno pravo, pa je korisno ostaviti veću fleksibilnost i mogućnost prilagođavanja konkretnoj situaciji, gdje nosioci prava još nisu u takvoj mjeri organizirani i sposobni da uspostave sve operativne funkcije kolektivnog ostvarivanja svojih prava. Poslovi administrativno-tehničke prirode mogu se povjeriti drugoj organizaciji ili privrednom društvu samo na osnovi pisanog ugovora.
Obavezno kolektivno ostvarivanje
Zakon dopušta da se sva autorskopravna ovlaštenja koja su uređena Zakonom o autorskom i srodnim pravima mogu ostvarivati na kolektivan način ako autori tako odluče i ako s tom namjerom osnuju odgovarajuće kolektivne organizacije. Izuzetak od pravila dobrovoljnosti ostvarivanja prava u sistemu kolektivnog ostvarivanja predstavljaju četiri vrste prava koje se samo i jedino mogu, odnosno koje se moraju ostvarivati u sistemu kolektivnog ostvarivanja prava (tzv. obavezno kolektivno ostvarivanje prava), i to bez ugovora sa autorom, u slučaju:
o ponovne prodaje originala likovnih djela (pravo slijeđenja),
o ubiranja naknade za privatnu i drugu vlastitu upotrebu djela,
o kablovskog reemitiranja autorskih djela, osim ako se radi o vlastitim emisijama radiodifuznih organizacija, nezavisno od toga da li su to originalna prava radiodifuznih organizacija, ili prava koja su na njih prenijeli drugi nosioci prava,
o prava reproduciranja aktuelnih novinskih i sličnih članaka o tekućim pitanjima u pregledima takve štampe (kliping).
Oblik kolektivne organizacije
Kolektivna organizacija je pravno lice koje, uz dozvolu Instituta, obavlja poslove utvrđene zakonom, na osnovi ugovora sa autorom, odnosno na osnovi zakona (obavezno kolektivno ostvarivanje), kao svoju jedinu i neprofitnu djelatnost. Takvo pravno lice ima status udruženja koje djeluje na cijeloj teritoriji BiH. Slijedeći zakonske definicije i odredbe zakona, da bi pravno lice steklo status „kolektivne organizacije", mora ispunjavati sve zakonom predviđene uvjete, a to su:
o da je pravno lice koje ima status udruženja koje djeluje na cijeloj teritoriji BiH i da je to udruženje upisano u registar udruženja kod Ministarstva pravde BiH,
o da posjeduje dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo BiH za obavljanje ovih poslova,
o da obavlja samo one poslove koji su utvrđeni zakonom,
o da je u mandatnom odnosu sa autorom, tj. da postoji ugovor između autora i drugih nosilaca prava i kolektivne organizacije,
o da se isključivo bavi samo tom djelatnošću i
o da je neprofitno.
Jedna kolektivna organizacija za istu vrstu prava na istoj vrsti djela
Za kolektivno ostvarivanje autorskih prava koja se odnose na istu vrstu prava na istoj vrsti djela može postojati samo jedna kolektivna organizacija. Ovakvim rješenjem stvoren je zakonski monopol da se za pojedine kategorije nosilaca prava može dati dozvola samo jednoj kolektivnoj organizaciji koja će djelovati na cijeloj teritoriji BiH. Monopolski položaj kolektivne organizacije opravdan je zbog same prirode njihovog posla, postizanja veće efikasnosti i racionalizacije poslovanja a najviše zbog činjenice da se na ovaj način bitno olakšava položaj korisnika djela, koji tako mogu mnogo jednostavnije i brže pribavljati potrebna prava i plaćati za njihovo korištenje. Konačno, zakonski monopol u ovom području je model koji postoji u većini modernih država u svijetu.
Standardi poslovanja kolektivne organizacije
Kolektivna organizacija mora obavljati poslove na način koji osigurava najveći mogući stepen efikasnosti, pridržavati se pravila dobrog poslovanja i štedljivosti i posao obavljati na transparentan način. Dalje, kolektivna organizacija je dužna da se pridržava međunarodnih i općeprihvaćenih pravila, standarda i principa koji se primjenjuju u praksi kolektivnog ostvarivanja prava, a naročito onih koji se odnose na stručne službe, utvrđivanje visine naknada za korištenje djela, dokumentaciju i njenu međunarodnu razmjenu, te obračun i raspodjelu naknada domaćim i stranim autorima. Opravdanje za uvođenje standarda poslovanja je činjenica da kolektivna organizacija nema svoja vlastita sredstva. Ona ostvaruje prihode isključivo od korištenja prava svojih članova i tako upravlja tuđim novcem. Od svih ukupno ostvarenih sredstava kolektivna organizacija odvaja samo sredstva za pokrivanje svoga rada, a sva druga sredstva dužna je da raspodijeli svojim članovima prema unaprijed određenim pravilima. Za procjenu visine sredstava za pokrivanje troškova rada kolektivne organizacije trebalo bi primijeniti međunarodni standard o izračunavanju ekonomske održivosti organizacije: do 30% prihoda od upravljanja izvođačkim pravima, odnosno do 25% prihoda od upravljanja reprografskim pravima. Izuzetno, statutom kolektivne organizacije može da se predvidi da se ukupno do 10% netoprihoda kolektivne organizacije odvoji za dvije vrste namjena: za kulturne potrebe i za unapređenje penzijskog, zdravstvenog i socijalnog statusa njenih članova.
Pravna osnova za kolektivno ostvarivanje
Pravna osnova za kolektivno ostvarivanje prava je ugovor koji autor zaključuje sa organizacijom. Izuzetno, pri obaveznom kolektivnom ostvarivanju prava se ostvaruju bez zaključenog ugovora sa autorom. Bitni sastojci takvog ugovora, kojim autor prenosi svoja prava na kolektivnu organizaciju, jesu:
o odredba o isključivom prijenosu odgovarajućeg imovinskog prava autora na kolektivnu organizaciju,
o nalog autora kolektivnoj organizaciji da u svoje ime, a za račun autora ostvaruje prenesena prava,
o vrsta djela i prava koja kolektivna organizacija ostvaruje za račun autora,
o vrijeme trajanja ugovora koje ne može biti duže od pet godina; poslije isteka trajanja ugovor se može neograničeno produžavati za iste periode.
U slučaju kada autor prenese svoja prava ugovorom na kolektivnu organizaciju, on tada ne može više sâm i individualno ostvarivati svoja prava.
Postupak davanja dozvole i kontrola rada kolektivne organizacije
Davanje zakonskog monopola kolektivnoj organizaciji da obavlja poslove u ime države stvara i obavezu države da kontrolira njen rad. Zakonom o autorskom i srodnim pravima propisano je koja prava država garantira autorima, odnosno nosiocima prava, i to obavezuje i državu da propiše uvjete i putem svojih institucija osigura instrumente kojima će kolektivnu organizaciju staviti pod kontrolu. Prvi i glavni instrument takve državne kontrole jeste dozvola državnog organa, odnosno Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Samo ono udruženje koje dobije dozvolu od Instituta za intelektualno vlasništvo BiH može se legitimirati i poslovati kao kolektivna organizacija.
Zahtjev za dobijanje dozvole Postupak za dobijanje dozvole za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja prava pokreće se na osnovi pisanog zahtjeva pravnog lica Institutu za intelektualno vlasništvo BiH. Uz zahtjev se moraju priložiti:
o statut koji utvrđuje organe i njihove nadležnosti za obavljanje poslova kolektivne organizacije,
o ime, prezime i adresu lica koja su ovlaštena da predstavljaju kolektivnu organizaciju,
o podaci o broju autora koji su ovlastili pravno lice za ostvarivanje prava na njihovim djelima, kao i popis djela koja će sačinjavati repertoar kolektivne organizacije,
o dokazi o tome da pravno lice raspolaže odgovarajućim poslovnim prostorijama, opremom i stručnom službom za efikasno obavljanje kolektivnog ostvarivanja prava,
o poslovni plan iz kojeg proizlazi realna procjena obima ukupnog ekonomskog efekta kolektivnog ostvarivanja prava, kao i na vjerodostojnim dokumentima zasnovan zaključak da će to pravno lice moći obavljati djelatnost kolektivne organizacije na efikasan i ekonomičan način uz primjenu svih standarda utvrđenih zakonom,
o rješenje o upisivanju u registar udruženja kod Ministarstva pravde BiH.
Uvjeti za dokazivanje broja autora i popisa njihovih djela, administrativnih kapaciteta i ekonomske održivosti propisani su Pravilnikom o načinu i formi ispunjavanja uvjeta za davanje dozvole pravnim licima za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava.
Davanje dozvole Institut za intelektualno vlasništvo BiH će izdati dozvolu za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja prava onom pravnom licu ako u postupku po zahtjevu utvrdi:
o da je statut kolektivne organizacije u skladu sa zakonom kojim se uređuje kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava i zakonom kojim se uređuju autorsko i srodna prava,
o da je ekonomska osnova pravnog lica dovoljna da omogući nesmetan rad kolektivne organizacije i efikasno ostvarivanje prava,
o da pravno lice raspolaže odgovarajućim poslovnim prostorijama, opremom i stručnom službom za efikasno obavljanje kolektivnog ostvarivanja prava,
o da za istu vrstu autorskih djela i za ostvarivanje istih prava već ne postoji druga kolektivna organizacija osim ako pravno lice koje podnosi zahtjev dokaže da će osigurati korisnicima veći repertoar zaštićenih djela nego već postojeća kolektivna organizacija, kao i da može osigurati efikasniji i ekonomičniji način ostvarivanja prava.
U slučaju davanja dozvole novoj kolektivnoj organizaciji odluka o tome mora sadržavati i izreku o oduzimanju dozvole za obavljanje tih poslova dotadašnjoj kolektivnoj organizaciji. Protiv odluke Instituta se ne može izjaviti žalba, ali može se pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. Obavijest o pravomoćnoj odluci o davanju dozvole objavljuje se u „Službenom glasniku BiH" i u „Službenom glasniku Instituta".
Kontrola rada kolektivne organizacije Institut vrši nadzor nad radom kolektivne organizacije i kontrolira da li ona obavlja svoje poslove u skladu sa zakonom. U vršenju nadzora Institut ima pravo da u svako vrijeme zahtijeva od kolektivne organizacije izvještaj o vođenju poslova, kao i uvid u poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju kolektivne organizacije u obimu koji je potreban i opravdan aktom kontrole u konkretnoj stvari, na osnovi obrazloženog pisanog zahtjeva u kojem je jasno određen predmet kontrole. S druge strane, kolektivna organizacija je dužna, bez odgađanja, obavijestiti Institut o svakoj promjeni lica koje je ovlašteno za predstavljanje organizacije, te bez odgađanja obavijestiti Institut i dostaviti sve odgovarajuće dokumente, a naročito:
o svaku izmjenu statuta,
o kolektivne ugovore sa udruženjima korisnika,
o tarife i svaku njihovu izmjenu ili dopunu,
o ugovore sa stranim kolektivnim organizacijama i njihovim udruženjima,
o odluke skupštine kolektivne organizacije,
o godišnje izvještaje i izvještaje revizorskih organizacija zajedno sa mišljenjem ovlaštenog revizora o pravilnosti poslovanja kolektivne organizacije i njegove usklađenosti sa zakonom, aktima kolektivne organizacije i ugovorima zaključenim sa trećim licima,
o sudske i upravne odluke u kojima je kolektivna organizacija jedna od stranaka.
Zakon predviđa još jedan dodatni oblik kontrole rada kolektivne organizacije koji omogućava Institutu i predstavnicima korisnika da učestvuju u radu skupštine i njenih organa, daju mišljenja o svim pitanjima o kojima se raspravlja bez prava glasa.
Mjere u slučaju nepravilnosti u radu kolektivne organizacije U obavljanju nadzora nad radom kolektivne organizacije Institut može naložiti preduzimanje odgovarajućih mjera za saniranje stanja u razumnom roku, ili oduzeti dozvolu. Rok za otklanjanje nepravilnosti ne može biti kraći od 30 dana, niti duži od šest mjeseci. Oduzimanje izdate dozvole moguće je nakon što kolektivna organizacija nije preduzela određene mjere da otkloni ustanovljenu povredu. Predviđene su dvije situacije u kojima Institut mora odmah oduzeti dozvolu, i to u slučaju: ako je kolektivna organizacija dostavila Institutu netačne podatke na osnovi kojih je izdata dozvola i ako nastupe okolnosti koje bi bile razlog za odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole. Odluka o oduzimanju dozvole objavljuje se u „Službenom glasniku BiH" i u „Službenom glasniku Instituta".
Uvjetno oduzimanje dozvole Zakon uređuje mogućnost da Institut ublaži sankciju oduzimanja dozvole za rad kolektivnoj organizaciji njenim uvjetovanjem. Tako, Institut može svojom odlukom o oduzimanju dozvole istovremeno odrediti da se to oduzimanje neće provesti pod uvjetom da kolekivna organizacija u određenom roku, koji ne može biti kraći od šest mjeseci, niti duži od dvije godine (probni period), otkloni sve nepravilnosti i sanira učinjenu povredu, te da u tom roku, ne učini novu povredu koja je osnova za oduzimanje dozvole. U slučaju da kolektivna organizacija u probnom periodu ne otkloni ustanovljene nepravilnosti i povrede, ili ako učini novu povredu koja je osnova za oduzimanje dozvole, odluka o uvjetnom oduzimanju dozvole se opoziva. Protiv odluke ili rješenja Instituta ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH.
Odnos kolektivne organizacije prema autorima
Obaveza prihvaćanja kolektivnog ostvarivanja prava Kao posljedica stvorenog zakonskog monopola na strani kolektivne organizacije, zakonom se nalaže kolektivnoj organizaciji da mora prihvatiti svaki zahtjev za sklapanje ugovora o kolektivnom ostvarivanju prava iz područja svoje djelatnosti. Jedini izuzetak kada organizacija može odbiti zahtjev autora jeste u slučaju kada je autor već povjerio kolektivno ostvarivanje svojih prava za teritoriju BiH nekoj stranoj kolektivnoj organizaciji. Da ne bi došlo do toga da on ostvaruje zaštitu (pa time i naknadu) putem dviju kolektivnih organizacija, domaća kolektivna organizacija ovlaštena je da odbije njegov zahtjev za kolektivno ostvarivanje prava u ovom slučaju.
Članstvo u kolektivnoj organizaciji Autori koji su povjerili kolektivnoj organizaciji ostvarivanje svojih prava su njeni članovi. Vrste članstva i prava vezana za njih određuju se statutom kolektivne organizacije.
Zabrana izuzimanja djela Autori ne mogu svoja pojedina djela, niti pojedine oblike korištenja tih djela izuzeti iz kolektivnog ostvarivanja prava izuzev ako je to predviđeno zakonom ili ugovorom između autora i kolektivne organizacije.
Pretpostavke za kolektivno ostvarivanje Zakonska pretpostavka je da je kolektivna organizacija, u okviru vrste prava i vrste djela za koje je specijalizirana, ovlaštena da djeluje za račun svih autora. Na ovaj način omogućeno je da kolektivna organizacija ostvaruje i prava autora koji nisu prenijeli svoja prava na organizaciju. Izuzetno, organizacija nije obavezna da ostvaruje prava kada je autor pismeno obavijesti da ne želi ostvarivati svoja prava na kolektivan način.
Nadzor članova Osim Instituta koji vrši nadzor nad radom kolektivne organizacije, uvid u poslovanje organizacije može izvršiti i svaki njen član. Principi transparentnosti i urednosti poslovanja nalažu kolektivnoj organizaciji da na zahtjev člana dostavi na uvid godišnji finansijski izvještaj i izvještaj nadzornog odbora u roku koji je određen statutom. Ako taj rok nije određen, on iznosi petnaest dana od dana primanja zahtjeva. Dalje, najmanje 10% redovnih članova kolektivne organizacije može tražiti da jedan ili više nezavisnih stručnjaka, na trošak kolektivne organizacije, izvrši pregled i reviziju njenog poslovanja osim ako je takav pregled već bio izvršen u istoj kalendarskoj godini.
Godišnji izvještaj i revizija Kao posljedica zakonskog monopola koji je dat kolektivnoj organizaciji, stvorene su i obaveze organizacije koje bi omogućile efikasnu kontrolu njenog rada. Kolektivna organizicija mora usvojiti za svaku poslovnu godinu u roku od šest mjeseci poslije njenog završetka:
o godišnji izvještaj organa upravljanja i nadzornih organa o iznosu naplaćenih naknada, njihovoj raspodjeli, poslovanju kolektivne organizacije, izvršavanju kolektivnih ugovora sa domaćim autorima i ugovora zaključenih sa stranim kolektivnim organizacijama,
o izvještaj revizorske kuće o izvršenoj kontroli finansijsko-računovodstvene dokumentacije zajedno sa nalazom ovlaštenog revizora o pravilnosti i usklađenosti poslovanja kolektivne organizacije sa zakonom, sa aktima kolektivne organizacije i sa zaključenim ugovorima,
o mišljenje organa upravljanja i nadzornih organa o izvještaju i nalazu revizorske kuće,
o preduzete mjere ako je ovlašteni revizor našao nepravilnosti u poslovanju kolektivne organizacije,
o prijedlog finansijskog plana kolektivne organizacije za narednu godinu, koji uključuje plan troškova njenog poslovanja.
Pravila o raspodjeli prihoda kolektivne organizacije Kolektivna organizacija mora usvojiti jasna pravila o raspodjeli prikupljenih sredstava od svoje djelatnosti. Od ukupno naplaćenih sredstava kolektivna organizacija je dužna da raspodijeli sva sredstva svojim članovima od kojih može zadržati samo sredstva za pokrivanje troškova svoga rada. Sredstva za autorske honorare članova raspodjeljuju se u skladu sa usvojenim pravilima o raspodjeli pri čemu se primjenjuju osnovni principi i pravila raspodjele koji moraju osiguravati srazmjernost, primjerenost i pravičnost raspodjele i koji moraju efikasno onemogućiti bilo kakvu arbitrarnost.
Posebni slučajevi raspodjele naknada Posebno je uređen srazmjer raspodjele autorskih naknada za privatnu i drugu vlastitu upotrebu na način:
o sredstva ostvarena na osnovi naknade od prve prodaje ili uvoza novih tehničkih uređaja za zvučno i vizuelno snimanje i novih praznih nosača zvuka, slike ili teksta dijele se između autora, izvođača i proizvođača fonograma, odnosno filmskih producenata u srazmjeri 40 : 30 : 30,
o sredstva ostvarena na osnovi naknade od prve prodaje ili uvoza novih uređaja za fotokopiranje i od izrađenih fotokopija namijenjenih za prodaju dijele se između autora i izdavača u srazmjeri 50 : 50,
o naknada ostvarena na osnovi zakonske licence za reproduciranje novinskih i sličnih članaka u pregledima štampe (kliping) dijeli se između autora i izdavača u srazmjeri 30 : 70.
Odnos kolektivne organizacije i korisnika
Tarifa i kolektivni ugovor Tarifa i kolektivni ugovor koji zaključuju korisnici sa kolektivnom organizacijom su najbitniji elementi sistema kolektivnog ostvarivanja prava. Tarifom se određuju visina i način izračunavanja naknada koje pojedini korisnik mora platiti kolektivnoj organizaciji za korištenje autorskog djela iz njenog repertoara pri čemu visina naknade mora biti primjerena vrsti i načinu korištenja autorskog djela. Tarifa se određuje kolektivnim ugovorom između kolektivne organizacije i reprezentativnog udruženja korisnika ili, ako takvo udruženje ne postoji, sa pojedinačnim korisnikom, odnosno odlukom Vijeća za autorsko pravo. Tarife određene ugovorima smatraju se primjerenim sve do donošenja drugačije odluke Vijeća za autorsko pravo.
Elementi za određivanje primjerene tarife smatraju se naročito:
- ukupan brutoprihod koji se ostvaruje korištenjem autorskog djela ili, ako to nije moguće, ukupni brutotroškovi u vezi s tim korištenjem,
- značaj korištenja autorskih djela za djelatnost korisnika,
- srazmjer između zaštićenih i nezaštićenih autorskih djela koja se koriste,
- srazmjer između prava koja se ostvaruju na kolektivan i individualan način,
- posebna složenost kolektivnog ostvarivanja zbog određenog načina korištenja autorskih djela,
- uporedivost predložene tarife sa tarifama odgovarajućih kolektivnih organizacija u drugim susjednim državama i državama koje se prema relevantnim kriterijima, a naročito prema visini bruto domaćeg proizvoda po stanovniku i kupovnoj moći mogu uporediti sa BiH.
Izuzetno, pri određivanju primjerene tarife za elektronske medije osnovicu čini netoprihod ostvaren od sponzorstva muzičkih emisija, prihod od redovnog oglašavanja u marketing-prostoru radija ili televizije. U osnovu ne ulaze prihodi ostvareni sponzoriranjem emisija istraživačkog novinarstva ili informativnih emisija, vremenske prognoze i sporta, obrazovnih ili edukativnih emisija, donacije, sponzorstva nemuzičkih dijelova programa.
Kolektivni ugovor Kolektivna organizacija zaključuje kolektivni ugovor sa reprezentativnim udruženjem korisnika autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije na osnovi prethodno obavljenih pregovora. Kolektivnim ugovorom određuju se naročito:
o tarifa, osnovica za obračun i način primjene tarife,
o uvjeti za korištenje autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije,
o okolnosti korištenja zbog kojih se visina određene naknade prema tarifi uvećava, smanjuje ili oprašta,
o rok i način naplate naknade.
Reprezentativno udruženje Reprezentativnim udruženjem smatra se ono udruženje korisnika koje na teritoriji BiH predstavlja većinu korisnika na području određene djelatnosti, odnosno ono kome je reprezentativnost priznata na osnovi drugih propisa. Ako nema reprezentativnog udruženja, reprezentativnost će se utvrđivati na osnovi broja korisnika koje udruženje predstavlja, aktivnosti udruženja, stepena organiziranosti i sl.
Kolektivni ugovor se može zaključiti i sa pojedinačnim korisnikom u slučaju kada on jedini obavlja tu djelatnost.
Postupak za zaključenje kolektivnog ugovora Kolektivna organizacija objavljuje poziv na pregovore za zaključenje kolektivnog ugovora. Poziv se objavljuje u „Službenom glasniku BiH" u kojem se određuje rok za početak pregovora koji ne može biti kraći od 30 dana, niti duži od 180 dana od dana objavljivanja. Zaključeni kolektivni ugovor kolektivna organizacija objavljuje u „Službenom glasniku BiH". Objavljeni ugovor počinje da važi za sve istovrsne korisnike autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije 15 dana od dana njegovog objavljivanja u „Službenom glasniku BiH", nezavisno od toga da li su ti korisnici učestvovali u pregovorima ili ne. Nakon objavljivanja ugovora, korisnici autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije dužni su da zaključe ugovor sa kolektivnom organizacijom u skladu sa važećim kolektivnim ugovorom. Kolektivni ugovor veže i sudove da se u slučaju zahtjeva za naplatu naknada moraju pridržavati važećih tarifa, odnosno da ne mogu slobodno odlučivati o visini takvih zahtjeva.
Obaveze korisnika
a. Obaveze zaključenja ugovora o korištenju djela
Uvođenjem zakonskog monopola na strani kolektivne organizacije korisnik autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije može bilo kada tražiti zaključenje ugovora o neisključivom prijenosu prava za korištenje tih djela prema važećem kolektivnom ugovoru. Ako kolektivni ugovor nije zaključen, smatra se da je odgovarajuće pravo preneseno ako korisnik plati na račun kolektivne organizacije ili na poseban račun kod suda ili notara iznos koji bi naplatila kolektivna organizacija prema važećoj tarifi.
b. Obaveza korisnika da izvještava kolektivnu organizaciju
Zakon uvodi generalnu obavezu svih korisnika autorskih djela (organizatori kulturno-umjetničkih i zabavnih priredaba i drugi korisnici zaštićenih autorskih djela) da prethodno pribave prava za saopćavanje javnosti tih djela, a u roku od 15 dana nakon takvog saopćavanja da pošalju odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji popis svih korištenih djela. Nadležni organ unutrašnjih poslova može, na zahtjev autora ili kolektivne organizacije, zabraniti priredbu ili korištenje zaštićenog djela ako organizator prethodno ne pribavi dozvolu za saopćavanje. Time je uveden zakonski mehanizam prinude korisnika da aktivno sarađuju u ostvarivanju i efikasnom funkcioniranju sistema kolektivnog ostvarivanja prava, jer je propuštanje potrebnog javljanja predviđeno i sankcionirano kao prekršaj za koji je zaprijećena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 KM do 100.000,00 KM za pravno lice i novčana kazna u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM za fizičko lice.
Da bi organizacije za radiodifuziju mogle udovoljiti zakonskoj obavezi za izvještavanje o korištenju autorskih djela, odgovarajuća kolektivna organizacija je obavezna o svom trošku staviti na raspolaganje elektronskim medijima računarski program koji će automatski evidentirati emitirana autorska djela koja se mogu elektronskom poštom slati kolektivnoj organizaciji.
c. Obaveze lica koja plaćaju naknadu na osnovi drugih prava autora
Zakonom je uređena obaveza lica koja plaćaju naknadu na osnovi drugih prava autora i koja uopće ne treba da pribavljaju pravo na korištenje djela ugovornim putem, jer se tu radi samo o tzv. pravima na naknadu, predviđenim Zakonom o autorskom i srodnim pravima. Takvu naknadu plaćaju proizvođači uređaja za zvučno i vizuelno snimanje, proizvođači uređaja za fotokopiranje, proizvođači praznih nosača zvuka, slike ili teksta, odnosno uvoznici takvih uređaja i nosača, i oni su dužni krajem svakog kvartala saopćiti, u pisanom obliku, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke o broju i vrsti prodatih, odnosno uvezenih uređaja i nosača koji su potrebni za izračunavanje dugovane naknade.
Dalje, fizička i pravna lica koja uz naplatu obavljaju usluge fotokopiranja dužna su krajem svakog mjeseca saopćiti, u pisanom obliku, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke o broju izrađenih fotokopija za prodaju koji su potrebni za izračunavanje naknade.
Prodavci, kupci ili posrednici koji se profesionalno bave prometom originala djela likovne umjetnosti obavezni su da saopće, u pisanom obliku, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke koji su potrebni za izračunavanje dugovane naknade od prodaje originala likovnih djela (pravo slijeđenja) u roku od 30 dana od takve prodaje.
Fizička ili pravna lica koja se bave davanjem na poslugu takvih originala ili primjeraka djela, a koja, prema odredbama zakona koji uređuje autorsko i srodna prava, plaćaju naknadu autoru, dužna su da saopće, u pisanom obliku, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke koji su potrebni za izračunavanje dugovane naknade u roku od 15 dana od primanja njenog zahtjeva.
Obaveze kolektivne organizacije
Nediskriminacija korisnika Kolektivna organizacija je obavezna da se ponaša jednako prema svim korisnicima ili udruženju korisnika, te ni u kom slučaju da ne pravi diskriminaciju među njima.
Obaveza davanja podataka na uvid Primjena principa transparentnosti obavezuje kolektivnu organizaciju da stavi svakom korisniku na uvid sve podatke i informacije o uvjetima pod kojima ostvaruje prava svojih članova.
Rješavanje tarifnih sporova između kolektivne organizacije i korisnika
a. Vijeće za autorsko pravo
Jedna od bitnih novina u sistemu kolektivnog ostvarivanja u BiH jeste uvođenje Vijeća za autorsko pravo, koje nije ni državni, ni pravosudni organ, nego je poseban stručni i nezavisni organ, usko specijaliziran za rješavanje sporova u vezi sa određivanjem primjerenih tarifa za korištenje autorskih djela, odlučivanje o drugim spornim pitanjima u vezi sa zaključivanjem kolektivnih ugovora i provjeru da li je objavljeni kolektivni ugovor u skladu sa zakonom kojim se uređuju autorsko i srodna prava i kolektivno ostvarivanje ovih prava. Zakonom je posebno uređeno da ovo vijeće nema funkciju arbitraže, niti da se sporovi čije je rješavanje u nadležnosti Vijeća mogu iznositi pred Konkurencijsko vijeće BiH s obzirom na to da se u ovom području radi o tzv. dopuštenoj koncentraciji.
Sastav Vijeća Vijeće se sastoji od pet članova (predsjednik i četiri člana), zamjenika predsjednika i dva zamjenika člana, koji imaju iste obaveze i ovlaštenja u radu Vijeća. Prema svojoj funkciji, predsjednik Vijeća ima dodatne obaveze administrativne prirode kao što su kontaktiranje sa Institutom za intelektualno vlasništvo BiH radi provođenja administrativnih stvari u vezi sa zakazivanjem i vođenjem sjednica, te reguliranje drugih tehničkih radnji za potrebe Vijeća. Kad je riječ o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati, svi članovi Vijeća, kao i njihovi zamjenici moraju imati visoku stručnu spremu i najmanje pet godina radnog iskustva u struci i znanje iz područja autorskog prava.
Imenovanje Vijeća Predsjednika i članove Vijeća, kao i njihove zamjenike imenuje Vijeće ministara BiH na prijedlog Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Kandidate za članove Vijeća predlažu kolektivne organizacije i reprezentativna udruženja korisnika na osnovi javnog poziva koji se objavljuje u „Službenom glasniku BiH". Kolektivna organizacija i reprezentativno udruženje korisnika predlažu svaki po dva člana Vijeća i po jednog zamjenika. Predsjednika Vijeća i njegovog zamjenika predlaže Institut. Zakonom je data mogućnost da članove Vijeća predlažu kolektivne organizacije i reprezentativna udruženja korisnika, ali to, u svakom slučaju, diskvalificira lica koja su u radnom odnosu u kolektivnoj organizaciji ili u udruženju korisnika, odnosno u bilo kojem pojedinom korisniku, pošto ne može biti nikakve sumnje da bi tu postojao konflikt interesa. Ovaj princip vrijedi i za svako drugo lice kod kojeg postoje neke druge okolnosti koje bi mogle stvarati ozbiljnu sumnju u njegovu nezavisnost i nepristranost. Osnovni princip za prihvatanje prijedloga jeste da predložena lica moraju biti nezavisna i da garantiraju nepristrasnost u radu. Mandat predsjednika i članova Vijeća, kao i njihovih zamjenika iznosi pet godina.
Postupak pred Vijećem Aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka pred Vijećem imaju kolektivna organizacija, reprezentativno udruženje korisnika i svako ko ima pravni interes. Kolektivna organizacija i reprezentativno udruženje korisnika mogu pokrenuti postupak pred Vijećem ako, nakon šest mjeseci od početka pregovora, ne dođe do zaključenja kolektivnog ugovora, i zahtijevati da Vijeće svojom odlukom odredi primjerenu tarifu, ili da odluči o drugom spornom pitanju u vezi sa kolektivnim ugovorom. Postupak pred Vijećem pokreće se pisanim zahtjevom koji mora sadržavati naročito:
o podatke o podnosiocu zahtjeva,
o obrazloženje svih spornih pitanja,
o navode o dosadašnjem toku i rezultatima pregovora za zaključenje kolektivnog ugovora, uključujući dokaze o datumu njihovog početka,
o prijedlog tarife koju treba odrediti Vijeće, odnosno prijedlog rješenja drugog spornog pitanja o kojem treba da odluči Vijeće.
Zahtjev se dostavlja suprotnoj strani, koja može biti kolektivna organizacija ili reprezentativno udruženje, na očitovanje. Svaka stranka mora navesti činjenice i pružiti dokaze na kojima zasniva svoj zahtjev, odnosno činjenice kojima osporava navode i dokaze suprotne stranke. U toku postupka Vijeće može zahtijevati od stranaka da predlože dodatne dokaze za koje smatra da bi mogli biti korisni u postupku, a naročito da pripreme odgovarajuće izvještaje, predlože mišljenja stručnjaka ili vještaka i slično.
Odluke Vijeća Vijeće određuje primjerenu tarifu, ili odlučuje o drugom spornom pitanju. Vijeće može osporeni kolektivni ugovor potvrditi djelimično ili u cjelini, odnosno izmijeniti ili poništiti. Specifičnosti odlučivanja pred Vijećem su donošenje „privremene odluke", na prijedlog stranke, kojom se određuje tarifa za vrijeme dok traje postupak pred Vijećem i rok za donošenje odluke od šest mjeseci u kojem Vijeće mora donijeti svoju odluku. Pravomoćna odluka Vijeća je sastavni dio kolektivnog ugovora i ona zamjenjuje kolektivni ugovor ako se njome osporeni kolektivni ugovor mijenja ili poništava, ili ako kolektivni ugovor nije bio zaključen. Pravomoćna odluka Vijeća objavljuje se u „Službenom glasniku BiH" i u „Službenom glasniku Instituta".
Troškovi postupka pred Vijećem U postupku pred Vijećem svaka stranka sama snosi svoje troškove. Troškovi postupka su troškovi stranaka i troškovi Vijeća. Troškove Vijeća stranke snose u podjednakim iznosima i oni čine nagradu za rad članova Vijeća, putne i druge razumne troškove člana Vijeća, troškove nastale izvođenjem dokaza i administrativne troškove. Stranka koja je pokrenula postupak pred Vijećem mora u roku koji odredi Vijeće, a koji ne smije biti kraći od 15 dana, predujmiti sredstva za pokrivanje troškova rada Vijeća inače će Vijeće odbaciti zahtjev za pokretanje postupka. Visina nagrade za rad članova Vijeća iznosi 25% osnovne mjesečne plaće kantonalnog, odnosno općinskog sudije, za svaki započeti mjesec trajanja postupka, a visina nagrade za rad predsjednika Vijeća jednaka je nagradi člana, uvećana za 15%.
Sudska zaštita protiv odluke Vijeća Odluke Vijeća su konačne i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH u roku od 30 dana od prijema odluke. Sud BiH je ograničen u obimu ispitivanja odluke Vijeća i vezan je za činjenično stanje ustanovljeno u postupku pred Vijećem, a njegova odluka je konačna. U svim ostalim pitanjima na postupak sudske zaštite primjenjuju se na odgovarajući način odredbe Zakona o upravnom sporu.
b. Medijacija
Zakon dopušta uvođenje medijacije u slučaju zaključenja kolektivnog ugovora o kablovskoj retransmisiji radiodifuzno emitiranih djela. Aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka medijacije imaju kolektivna organizacija i reprezentativno udruženje korisnika. Dužnost medijatora je da učini sve što je potrebno da stranke pregovaraju u dobroj vjeri, te da ne ometaju i ne odugovlače pregovore bez opravdanih razloga. U svom radu medijator mora biti nezavisan, nepristran i ne smije da se veže ničijim uputstvima. Nagradu za rad medijatora plaćaju stranke. O visini nagrade odluku donosi Institut za intelektualno vlasništvo BiH. Uvjeti za bavljenje medijacijom i način na koji se određuje lista medijatora u sporovima radi zaključenja kolektivnog ugovora o kablovskoj retransmisiji radiodifuzno emitiranih djela, te druga pitanja u vezi sa medijacijom uređeni su Pravilnikom o medijaciji radi zaključenja kolektivnog ugovora o kablovskoj retransmisiji radiodifuzno emitiranih djela.
c. Prekršajna zaštita
Zakon predviđa prekršaje za povrede odredaba zakona za koje je zaprijećena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 KM do 100.000,00 KM za pravna lica, odnosno u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM za fizička lica.
d. Usklađivanje statusnog oblika i poslovanja postojećih kolektivnih organizacija
Na osnovu Zakona o autorskom i srodnim pravima iz 2002. godine, dodijeljene su dozvole određenim organizacijama za ostvarivanje autorskog i srodnih prava. Da bi se omogućilo postojećim organizacijama da nastave da rade i da usklade svoj status sa novim zakonom, utvrđen je prijelazni period do dvije godine od stupanja na snagu zakona u kom roku treba da podnesu i zahtjev za izdavanje nove dozvole Institutu za intelektualno vlasništvo BiH.